Socijalni nauk Crkve u Hrvatskoj: rezultati istraživanja

Udruga Docat Centar Split provela je anketu na društvenim mrežama o socijalnom nauku Crkve u Hrvatskoj s ciljem da uvidi koliko građani RH, ali i sami vjernici, prepoznaju Crkvu upravo po njenom socijalnom nauku. Udruga je usmjerena promoviranju socijalnog nauka Crkve (SNC dalje u tekstu) u Hrvatskoj, edukaciji mladih i zagovaranju načela i vrijednosti SNC-a u društvu. Ovdje donosimo rezultate te ankete i maloga istraživanja koji nisu znanstveno obvezujući niti metodološki tome prilagođeni, jer to nije bila ni namjera udruge, nego ovi rezultati mogu poslužiti kao svojevrsni pokazatelj svim zainteresiranim stranama (crkvena hijerarhija, akademska teologija, možda politika i civilni sektor?) u kakvom stanju je SNC u Hrvatskoj. Anketu je ispunilo 870 osoba što je izrazito veliki broj, pa se ovim putem u osobno i ime udruge zahvaljujem svima koji su anketu ispunili i tako osigurali njenu relevantnost.

Anketa je uključivala 21 pitanje i prosjek ispunjavanja ankete je 3 minute. Prvi set pitanja (prva četiri pitanja) se odnosi na osobe koje anketu ispunjavaju. Tako da je anketu ispunilo 387 muškaraca (44,5%) i 483 žena (55,5%) od čega  se radi o 494 osobe (56,8%) koje žive u velikom gradu (preko 50 000 stanovnika) i samo 120 osoba koje žive na selu/općini (13,8%). Ostali ispitanici žive u manjem ili srednjem gradu, tako da možemo reći da je anketu ispunilo uglavnom urbano stanovništvo. Od svih ispitanika, njih 626 (72%) su zaposlene osobe, a umirovljenika (65 ili 7,5%) i studenata (99 ili 11,4%) je ukupno 18.9%. Ostali ispitanici (njih 80 ili 9,2%) su nezaposleni. Kada je u pitanju religijska pripadnost, onda su rezultati očekivani pri čemu želim naglasiti i postotak nekatolika (katolika koji su ispunili anketu je 777 ili 89,3%) koji su ispunili anketu. Najviše je vjernika bez pripadnosti institucionaliziranoj religiji (njih 32 ili 3,7%), zatim ateista (njih 30 ili 3,4%) te agnostika (njih 24 ili 2,8%).

Zatim je slijedilo pitanje ispitanikove samo-procjene kada je u pitanju poznavanje SNC-a. Pitanje je glasilo: Rekao/rekla bih za sebe da poznajem socijalni nauk Katoličke crkve? Potvrdno je odgovorilo 567 ispitanika (65,2%), negativno njih 50 (5,7%) i da ne zna ili nije sigurno njih 253 (29,1%).

Zatim su uslijedila tri pitanja o ispitanikovoj procjeni poznavanja SNC-a od strane građana i vjernika u RH. Ispitanici, njih 432 (49,7%), smatraju da građani u RH uopće ne poznaju SNC, dok njih 34 (3,9%) smatraju da građani u RH dovoljno poznaju SNC. 404 ispitanika (46,4%) smatra da građani u RH poznaju, ali nedovoljno, SNC. Zatim je slijedilo isto pitanje ali su sada u pitanju bili vjernici u RH, a ne građani. Mislio se, naravno, na vjernike katolike i kršćane. 221 ispitanik (25,4%) smatra da vjernici u RH uopće ne poznaju SNC.  52 ispitanika (6%) smatra da vjernici u RH dovoljno poznaju SNC, a njih 597 (68,6%) smatra da vjernici u RH poznaju SNC ali nedovoljno. Posljednje pitanje odnosilo se na dobne skupine i poznavanje SNC-a u Hrvatskoj. Pitanje je glasilo: Smatrate li da socijalni nauk Crkve (SNC) bolje poznaju stariji građani i vjernici  (od 35-60+ god.) ili mlađi (studenti) građani i vjernici (do 35 god.)? Od ukupno 870 ispitanika, njih 342 (39,3%) smatra da i stariji i mlađi podjednako ne poznaju SNC, dok ih 139 (16%) smatra da stariji i mlađi građani/vjernici podjednako poznaju SNC. Njih 233 (26,8%) smatra da stariji građani/vjernici bolje poznaju SNC, a 156 (17,9%) da mlađi građani/vjernici bolje poznaju SNC.

Zatim je slijedilo jedno od ključnih pitanja ove ankete, a odnosi se na percepciju povezanosti Crkve i SNC-a, odnosno, povezanosti i prepoznatljivosti Crkve uprave preko SNC-a. Pitanje je glasilo: Koliko je Crkva u Hrvatskoj prepoznata po svom socijalnom nauku? Ispitanici su imali četiri opcije, pa njih svega 30 (3,4%) smatra da je Crkva izrazito prepoznata po SNC-u. Samo 175 (21,1%) ispitanika smatra da je Crkva dovoljno prepoznata po SNC-u. To je ukupno 23,5% ispitanika koji smatraju da Crkva jest prepoznata u društvu ili javnosti, a po svojem socijalnom nauku. Od ispitanika koji smatraju da Crkva nije prepoznata po SNC-u, njih 114 (13,1%) smatra da uopće nije prepoznata, a većina od 551 (63,2%) ispitanika smatra da Crkva nije dovoljno prepoznata u javnosti po SNC-u. Moguće je reći i da ukupno 86,7% ispitanika smatra da Crkva jest prepoznata u javnosti/društvu preko socijalnog nauka, ali velika većina njih ipak smatra da je nedovoljno prepoznata. Stoga mislim da bi valjan zaključak trebao glasiti da samo 23,5% ispitanika smatra da Crkva jest u društvu prepoznata po svojem socijalnom nauku.

Zatim je uslijedilo jedno trik pitanje na koje ipak velika većina ispitanika nije nasjela. Pitanje je glasilo: Socijalni nauk Crkve trebaju u javnosti zastupati, promovirati i primjenjivati?, uz pojašnjenje da se može izabrati više odgovora ali da je samo jedan točan. Ovdje navodim moguće opcije odgovora onako kako su naznačeni u anketi, a kraj njih postavljam broj i postotak ispitanika koji su se odlučili za taj odgovor:

• Svi katolici (723 ispitanika ili 83,1%)
• Biskupi (121 ispitanika  ili 13,9%)
• Svećenici / župnici (166 ispitanika ili 19,1%)
• Redovnici i redovnice (90 ispitanika  ili 10,3%)
• Katolici laici (117 ispitanika ili 13,4%)
• Političari (66 ispitanika  ili 7,65)
• Teolozi (120 ispitanika  ili 13,8%)

Zatim je uslijedilo sedam pitanja vezanih uz temeljna načela SNC-a (opće dobro, solidarnost i supsidijarnost). Ispitanici su se morali izjasniti ako su čuli za pojmove opće dobro, solidarnost i supsidijarnost, te odgovoriti na pitanje ako su ti pojmovi temeljna načela SNC-a. Problema nije bilo s pojmom općeg dobra (971,% ispitanika je čulo za taj pojam) niti s pojmom solidarnosti (97,8% ispitanika je čulo za taj pojam), ali zato je tek 58,4% ispitanika čulo za pojam supsidijarnosti, a njih 41,6% uopće nije čulo za pojam ili nisu sigurni / ne znaju. Da je pojam solidarnosti jedno od temeljnih načela SNC-a smatra 72,5% ispitanika, a isto za pojam općeg dobra smatra 69,8% ispitanika. Da Postoji bitna razlika između pojmova “opće dobro” i “javno dobro” smatra 67,5% ispitanika. kada je u pitanju supsidijarnosti, onda je ispitanicima bilo postavljeno pitanje: Supsidijarnost je jedno od temeljnih načela Europske unije (EU) ili socijalnog nauka Crkve (SNC)?, pri čemu su 424 ispitanika (48,7%) odgovorila da je supsidijarnost temeljno načelo i u EU i u SNC-u. 221 ispitanik (25,4%) je odgovorio da je supsidijarnost načelo samo SNC-a, a 225 (25,9%) da je samo načelo EU-a.

Na kraju ankete su ispitanici odgovorili na četiri povezana pitanja, prvi set pitanja se odnosio na mogućnost primjene SNC-a u politici i ekonomiji, a drugi set pitanja se odnosio na imperativ primjene SNC-a u politici i ekonomiji. Pa tako 73,8% ispitanika smatra da je SNC moguće primijeniti u ekonomiji i njih 79,1% u politici. Kada je u pitanju imperativ primjene SNC-a, onda 74,7% ispitanika smatra da SNC treba primijeniti u ekonomiji, i njih 77% u politici.